Na temelju članka 13. Zakona o udrugama (Narodne novine br. 74/2014 u daljnjem tekstu: Zakon) Hrvatski pokret za život i obitelj na Glavnoj izbornoj Skupštini održanoj dana 25. ožujka 2015. godine u Zagrebu, donijela je sljedeći:

STATUT HRVATSKOGA POKRETA ZA ŽIVOT I OBITELJ

TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Statutom Udruge (u daljnjem tekstu: Statut) uređuju se naziv, sjedište, područje djelovanja, cilj i zadaće, djelatnosti, tijela Udruge, način upravljanja, imovina udruge, materijalno-financijsko poslovanje, javnost rada, prestanak rada udruge i druga pitanja značajna za rad Hrvatskog pokreta za život i obitelj (u daljnjem tekstu: Pokret).

NAZIV I SJEDIŠTE POKRETA

Članak 2.

Pokret je utemeljen u Zagrebu, 25. ožujka 1990. godine.

Naziv udruge je: HRVATSKI POKRET ZA ŽIVOT I OBITELJ.

Skraćeni je naziv HPŽO.

Sjedište Pokreta je u Zagrebu.

Pokret djeluje na području Republike Hrvatske.

Članak 3.

Pečat Pokreta je ovalnoga oblika u središtu kojega se nalazi lik nerođena djeteta, koje okružuju zrake sunca kao simbol topline i ljubavi, i more kao simbol plodne vode, vode života. Obodnica je stilizirani starohrvatski pleter s natpisom: HRVATSKI POKRET ZA ŽIVOT I OBITELJ – ZAGREB.

Podružnice Pokreta, koje se mogu osnivati na području Republike Hrvatske, u svojim pečatima umjesto riječi »Zagreb« upisuju: PODRUŽNICA … (s imenom mjesta u kojemu djeluju).

Podružnice su ustrojbene jedinice Pokreta koje imaju svojstvo pravne osobe te se upisuju u registar udruga i na lokalnoj razini. Upis u registar udruga dužan je obaviti predsjednik odnosno osoba ovlaštena za predstavljanje i zastupanje podružnice u suradnji s Ravnateljstvom Pokreta.

Podružnica za svoje obveze odgovara svojom vlastitom imovinom te može stvarati obveze samo u svoje ime i za svoj račun, a ne može teretiti središnjicu Pokreta niti drugu ustrojbenu jedinicu Pokreta.

Članak 4.

Hrvatski pokret za život i obitelj je udruga u kojoj se okupljaju osobe koje se zalažu za zaštitu ljudskoga života od začeća do prirodne smrti – vodeći posebnu brigu o obitelji kao temelju ljudskoga društva.

Pokret je nestranačka, humanitarna udruga, koja sredstva za svoj rad i djelovanje, bez namjere stjecanja dobiti, pribavlja u skladu s odredbama Zakona i ovoga Statuta.

Za svoje obveze Pokret odgovara cjelokupnom svojom imovinom.

Pokret je pravna osoba, koju predstavlja i zastupa predsjednik i dopredsjednik. Svojstvo pravne osobe Pokret stječe upisom u registar udruga.

U svojem djelovanju, temeljenom na općim načelima međunarodnoga humanitarnog prava, prava čovjeka, obitelji, naroda i nacionalnih manjina te prava međunarodnih i crkvenih organizacija, Pokret se može udruživati s udrugama koje imaju iste ili slične ciljeve te može surađivati s humanitarnim ustanovama i s vjerskim zajednicama, posebice s biskupijama i župama Katoličke crkve.

Podružnice Pokreta su dužne svoj rad i ustroj uskladiti s odredbama ovoga Statuta u roku od dva mjeseca od njegova donošenja i o tome izvijestiti Ravnateljstvo Pokreta.

III. CILJEVI, PODRUČJE DJELOVANJA I DJELATNOSTI POKRETA

Članak 5.

Cilj je Pokreta dobrovoljno okupljanje članova iz svih sredina radi poticanja ljubavi, stabilnoga braka, ostvarenja sretne obitelji, štovanja i zaštite ljudskoga života od začeća do naravne smrti, stvaranja uvjeta za odgovorno roditeljstvo te humane i odgovorne međuljudske odnose kojima su temelj ljubav, tolerancija i mir.

Pokret će nastojati ublažiti razorna djelovanja teških bolesti, siromaštva, ovisnosti, nemoralnih propisa, netolerantnosti, sukoba među ljudima i narodima i drugih zala kojima je ugrožen život pojedinca i obitelji, posebice u hrvatskom narodu.

Pokret, u svrhu ostvarenja cilja, djeluje na području zaštite obitelji.

Članak 6.

Radi ostvarivanja ciljeva iz prethodnoga članka utvrđuju se djelatnosti Pokreta:

organiziranje predavanja, konzultacija, javnih tribina, priredaba, koncerata i sl.;

izdavanje knjiga, časopisa, izvješća, oglasa, mikrofilmova, audiokaseta, videokaseta, te širenje ciljeva Pokreta na druge načine;

pomaganje obiteljima prikupljanjem i raspodjelom humanitarne pomoći;

pomaganje obiteljima kroz socijalne samoposluge;

pomaganje znanstvenoistraživačkoga rada onih ustanova i pojedinaca koji svojim člancima i raspravama pridonose rasvjetljavanju problema i unapređenju djelatnosti povezanih s ciljevima i zadacima Pokreta;

razvijanje suradnje sa srodnim udrugama u zemlji i inozemstvu, suradnja s odgovarajućim tijelima vlasti i njihovim ustanovama, sa sindikatima i pojedincima čiji su ciljevi slični ili isti ciljevima Pokreta. U svezi s tim članovi Pokreta mogu sudjelovati na kongresima, skupštinama, simpozijima i tribinama srodnih udruga u zemlji i inozemstvu;

stvaranje stručnog fonda radi omogućavanja članovima Pokreta i ostalim zainteresiranima posudbe i razmjene stručne i znanstvene literature;

praćenje i predlaganje zakonskih i drugih rješenja iz područja obiteljskoga i humanitarnoga prava, radnoga i mirovinskoga prava, kao i ostalih pravnih grana ako se bave problemima kojima se Pokret bavi.

Članak 7.

Djelatnost Pokret ostvaruje u skladu sa svojim programima rada, koji mogu biti kratkoročni (polugodišnji, godišnji, dvogodišnji) i dugoročni (za tri i više godina unaprijed).

Pokret ne smije svoju djelatnost obavljati radi stjecanja dobiti za svoje članove. Ako se ipak ostvari dobit, ona će se koristiti isključivo za obavljanje i unapređenje djelatnosti Pokreta radi ostvarivanja naznačenih ciljeva.

Članak 8.

Rad je Pokreta javan, a javnost se osigurava objavljivanjem izvješća o radu i financijskom poslovanju na skupštinama, na koje se osim članova Pokreta pozivaju i ostali zainteresirani pojedinci odnosno predstavnici udruga, društava, ustanova, sredstava javnog priopćavanja i sl.

Javnost sa sjednica tijela Pokreta može se samo iznimno isključiti u slučajevima kad se raspravlja o pitanjima morala i časti pojedinaca ili ako mjerodavna tijela vlasti radi zaštite državnih interesa zahtijevaju isključenje javnosti.

ČLANSTVO U POKRETU

Članak 9.

Članovi Pokreta mogu biti redoviti, potporni i počasni.

Redoviti su oni članovi koji ispunjavanjem pristupnice prihvaćaju ciljeve i djelatnost Pokreta te nastoje radi njihova ostvarenja i širenja aktivno raditi u jednoj od sekcija Pokreta.

Potpornim članovima postaju pojedinci koji radi podržavanja ciljeva i djelatnosti Pokreta jednokratnom ili višekratnom potporom pomažu rad Pokreta.

Odluku o članstvu za redovite i potporne članove donosi Ravnateljstvo Pokreta.

Na prijedlog Ravnateljstva Glavna skupština može pojedine osobe zaslužne za promicanje života i obitelji u hrvatskom narodu imenovati počasnim članovima Pokreta.

Članovima Pokreta mogu postati i pravne osobe. U tom slučaju osoba ovlaštena za zastupanje pravne osobe imenuje predstavnika koji ravnopravno s ostalim članovima Pokreta sudjeluje u radu tijela Pokreta.

Članovima Pokreta mogu postati i Hrvati koji žive u inozemstvu te stranci i strane pravne osobe koje sukladno Zakonu i ovom Statutu prihvaćaju ciljeve i djelatnosti Pokreta.

Članovima Pokreta mogu postati i osobe bez poslovne sposobnosti ili s ograničenom poslovnom sposobnošću, ali samo kao nominalni članovi bez prava sudjelovanja u radu tijela Pokreta. Za maloljetne osobe mlađe od 14 godina pisanu izjavu o pristupanju daje zakonski zastupnik ili skrbnik, a za maloljetne osobe sa navršenih 14 godina pisanu suglasnost daje zakonski zastupnik ili skrbnik.

Članak 10.

Svi članovi Pokreta imaju jednaka prava i obveze, a posebice:

a) da biraju i budu izabrani u tijela Pokreta;

b) da međusobno surađuju na ostvarenju ciljeva i djelatnosti Pokreta;

c) da daju primjedbe i prijedloge u svezi s radom vodstva Pokreta;

d) da uredno izvršavaju svoje obveze u skladu s odlukama Ravnateljstva i Glavne skupštine Pokreta;

e) da sudjeluju u radu Glavne skupštine i iznose svoje prijedloge te da odlučuju glasovanjem o donošenju svih odluka na Glavnoj skupštini;

f) da sudjeluju u radu sekcije za koju su se opredijelili; da sudjeluju na predavanjima, priredbama, koncertima i sl.; da sudjeluju na znanstvenim i stručnim skupovima, izletima, odnosno kao delegati na kongresima, konferencijama, simpozijima – ukoliko ih je Ravnateljstvo ili Glavna skupština delegirala;

g) da čuvaju i brane ugled Pokreta i brinu se za njegov razvitak;

h) da ostvaruju i ostala prava te izvršavaju obveze predviđene ovim Statutom ili drugim općim aktima donijetim na Glavnoj skupštini.

Članak 11.

Članstvo u Pokretu može prestati istupanjem, smrću i isključenjem.

O odluci da istupi iz Pokreta član je dužan izvijestiti Ravnateljstvo koje će ga brisati iz popisa članova.

Isključiti se iz članstva u Pokretu može člana koji bi svojim ponašanjem i djelovanjem radio suprotno ciljevima i djelatnosti Pokreta.

O isključenju iz Pokreta odlučuje Glavna skupština i na odluku se ne može uložiti prigovor.

Članak 12.

Tajnik Pokreta obvezan je ažurno voditi popis svih članova.

Popis članova vodi se u elektroničkom obliku.

Popis članova obvezno sadrži podatke o osobnom imenu (nazivu), osobnom identifikacijskom broju (OIB), datumu rođenja, datumu pristupanja udruzi, kategoriji člana (redoviti, potporni i počasni), te datumu prestanka članstva u udruzi.

SEKCIJE

Članak 13.

Rad Pokreta organizira se i provodi u sekcijama:

Sekcija za zaštitu nerođene djece – provodi akcije odgojno-obrazovnog i humanitarno-karitativnog karaktera radi zaštite početaka ljudskoga života u majčinoj utrobi. Brine se za upoznavanje javnosti o pravim počecima života i potrebi njegova očuvanja. Članovi Pokreta u ovoj sekciji će osigurati, prema mogućnostima, materijalna i druga sredstva kako bi sve trudnice s odgovornošću mogle roditi i zbrinuti svoju novorođenčad.

Obiteljska sekcija – brine se za reafirmaciju obitelji, a posebice provodi akcije radi zbrinjavanja mlađih, siromašnijih, brojnijih obitelji, te onih u kojima postoje nemoćni i invalidni članovi. Ova se sekcija brine i o djeci čiji su roditelji rastavljeni ili je obitelj na bilo koji način ostala okrnjena (zbog bolesti, smrti, odsutnosti jednoga od roditelja).

Sekcija mladih – okuplja mlade članove Pokreta radi druženja i širenja ideja Pokreta među mladima.

Humanitarna sekcija – brine se za prikupljanje i dijeljenje pomoći obiteljima i svima kojima je pomoć potrebna – bez obzira radi li se o novčanoj pomoći ili pomoći u hrani, odjeći, obući, građevnom materijalu i sl. O prikupljanju i dijeljenju pomoći vodi se evidencija, koja se pohranjuje u tajništvu Pokreta. Nadzor i usmjeravanje pomoći provodi humanitarno-karitativni odbor od tri člana koje imenuje Ravnateljstvo Pokreta.

Sekcija za javno priopćavanje i marketing – brine se za širenje ciljeva i djelatnosti Pokreta putem tiska, radija, televizije, predavanja, organiziranja tribina, izdavanja knjiga i časopisa, letaka, video-kaseta i sl.

Kulturno-umjetnička sekcija – brine se za organiziranje priredaba kulturno-umjetničkoga i zabavnog karaktera pazeći na to da se poštuju ciljevi i ugled Pokreta. Ova sekcija posebice surađuje sa sekcijom mladih.

Sekcija za zaštitu prirode i okoliša – brine se za upoznavanje članova Pokreta i javnosti s potrebom održavanja zdravog okoliša. S tim u svezi organizira izlete, uređenje okoliša, radne akcije za pomoć starijim i nemoćnim osobama i sl. Surađuje s pokretima i ustanovama kojima je zaštita okoliša prva briga.

Molitvena sekcija – provodi akcije zajedničke molitve u suradnji s vjerskim ustanovama prema vjerskoj pripadnosti članova Pokreta.

Sekcija za rad s podmlatkom – organizira rad s djecom i mladeži koja se aktivno želi uključiti u rad Pokreta.

Sekcija za organiziranje smještaja trudnica, napuštene djece, invalida, nemoćnih i sl. – brine se za pronalaženje rješenja za smještaj u obitelji ili u ustanove s kojima Pokret surađuje.

Svaki redoviti član Pokreta dužan je prilikom upisa opredijeliti se za najmanje jednu od sekcija Pokreta, a može sudjelovati u radu bilo koje sekcije.

Članak 14.

Rad sekcije organizira voditelj kojega na prijedlog većine članova sekcije imenuje Ravnateljstvo.

Sekcija donosi svoj plan i program rada, na koji Ravnateljstvo može dati svoje primjedbe prije odobravanja. Sekcija jc dužna pridržavati se plana i programa rada koji je odobrilo Ravnateljstvo.

Članak 15.

Radi usklađivanja planova i programa rada sekcije, kao i radi promicanja i provjera aktivnosti sekcija Ravnateljstvo može osnivati odbore u koje se imenuju poznati stručnjaci i humanitarni djelatnici. Članovi odbora mogu, ali ne moraju, biti članovi Pokreta.

Predviđa se osnivanje ovih odbora:

a) Savjetodavni,

b) Odbor za izdavačku djelatnost,

c) Humanitarno-karitativni odbor.

Odbori imaju najmanje tri, a najviše sedam članova.

PODRUŽNICE

Članak 16.

Članovi Pokreta mogu osnivati svoje podružnice sa pravnom osobnošću na području Republike Hrvatske, ako okupljaju najmanje tri člana.

Za rad podružnice odgovoran je njen izvršni odbor koji mora imati najmanje tri člana: predsjednika, tajnika i rizničara.

Rad i ustroj podružnice utvrđuje skupština podružnice koja se sastoji od svih članova podružnice, a svoje odluke donosi u skladu s odredbama ovoga Statuta, općih akata Pokreta i općeg akta podružnice.

Članak 17.

Na Glavnu skupštinu Pokreta Ravnateljstvo poziva po dva delegata podružnica koji Glavnu skupštinu izvješćuju o radu podružnice.

Na skupštine podružnica Ravnateljstvo je dužno poslati svojega delegata.

Ravnateljstvo je dužno podružnicama pružati stručnu i drugu pomoć prema svojim mogućnostima.

Podružnice su dužne Ravnateljstvu i Pokretu u cjelini pružati pomoć prema svojim mogućnostima.

VII. VODSTVO I UPRAVA

Članak 18.

Pokret ima ova tijela:

Glavnu skupštinu – koja je najviše tijelo Pokreta, a čine ju svi članovi Pokreta i po dva delegata svake podružnice;

Ravnateljstvo – sastavljeno od pet redovitih članova Pokreta, koje Glavna skupština bira na vrijeme od četiri godine;

Nadzorni odbor – sastavljen od tri redovita člana, koje bira Glavna skupština na vrijeme od četiri godine;

Predsjednika Pokreta – koji je po položaju i predsjednik Ravnateljstva, a bira ga Glavna skupština na vrijeme od četiri godine.

Članak 19.

Glavna skupština se sastaje najmanje jedanput godišnje kao izvještajna, a najmanje jedanput u četiri godine kao izborna, a može se sazivati i češće, kao izvanredna, ako to zahtijeva Ravnateljstvo ili jedna trećina svih članova Pokreta.

Glavnu skupštinu saziva predsjednik Pokreta oglasom ili dostavom poziva svim članovima Pokreta najmanje deset dana prije njezina održavanja.

Na Glavnoj se skupštini odluke donose većinom glasova nazočnih članova Pokreta, ako je nazočna većina svih redovitih članova i po dva delegata svake podružnice. Ako većina članova Pokreta nije nazočna, odluke se donose dvotrećinskom većinom nazočnih. Da bi se Glavna skupština mogla održati neophodna je nazočnost najmanje 15 redovitih članova Pokreta.

Članak 20.

Glavnu skupštinu otvara predsjednik Pokreta, koji predlaže predsjedatelja i ostale članove za vođenje Glavne skupštine.

O radu Glavne skupštine vodi se zapisnik, koji ovjeravaju dva ovjerovitelja.

Način predlaganja kandidata za vodstvo i upravu Pokreta utvrđuje Glavna skupština.

Ako Glavna skupština ne odluči drukčije, glasuje se javno dizanjem ruku.

Odluke Glavne skupštine potpisuju predsjednik Pokreta i predsjedatelj Glavne skupštine.

Članak 21.

Glavna skupština može odlučivati o svim pitanjima važnim za rad Pokreta, a posebice:

a) donosi Statut, njegove izmjene i dopune;

b) razmatra izvješća, financijske planove, programe rada i usvaja ih;

c) bira i razrješuje predsjednika Pokreta, članove Ravnateljstva i Nadzornog odbora; d) odlučuje o prijedlozima predsjednika, Ravnateljstva i Nadzornog odbora;

e) raspravlja o radu sekcija i podružnica i daje smjernice za njihov rad;

f) odlučuje o imenovanju počasnih članova Pokreta;

g) donosi odluke o dodjeli povelja, zahvalnica i priznanja zaslužnim članovima Pokreta te drugim pojedincima i organizacijama;

h) raspravlja i donosi odluke o svim pitanjima, za koja je ovim statutom mjerodavna.

Članak 22.

Ravnateljstvo vodi poslovanje Pokreta između dvaju zasjedanja Glavne skupštine, a bira se na Glavnoj skupštini između redovitih članova Pokreta.

Ravnateljstvo ima zajedno s predsjednikom Pokreta pet članova.

Prilikom konstituiranja ravnateljstvo bira dopredsjednika, tajnika i rizničara. Predsjednik Pokreta ujedno je i predsjednik Ravnateljstva. On vodi sjednice Ravnateljstva koje je dužan sazvati najmanje četiri puta na godinu te svaki put kad to zahtijeva jedna trećina članova Ravnateljstva.

Odluke se donose većinom glasova nazočnih članova Ravnateljstva, a sjednica se može održati samo kad je većina svih članova Ravnateljstva s predsjednikom ili dopredsjednikom nazočna.

Na sjednice Ravnateljstva mogu se pozivati i ostali članovi Pokreta, odnosno njegovih izabranih tijela, predsjednici podružnica i voditelji sekcija – bez prava odlučivanja.

U slučaju odsutnosti ili spriječenosti predsjednika, sjednice saziva i vodi dopredsjednik ili tajnik Pokreta.

U slučaju da član Ravnateljstva neopravdano izostane sa sjednice više od tri puta uzastopce, Ravnateljstvo može na njegovo mjesto imenovati dužnosnika između redovitih članova Pokreta koji neaktivnoga člana u svemu može zamijeniti do Glavne skupštine. Zbog neaktivnosti, nedolična vladanja ili na vlastiti zahtjev član Ravnateljstva može biti opozvan, o čemu odlučuje Glavna skupština.

Ukoliko bi broj članova Ravnateljstva izabranih na Glavnoj skupštini pao ispod tri, mora se sazvati novo zasjedanje Glavne skupštine.

Članak 23.

Ravnateljstvo je odgovorno za cjelokupno poslovanje Pokreta te za izvršavanje odluka Glavne skupštine, a posebice:

a) surađuje i održava vezu sa srodnim ustanovama i udrugama, humanitarnim organizacijama, socijalnim ustanovama, zdravstvenim i sličnim ustanovama, ministarstvima i sl.

b) priprema materijale za Glavnu skupštinu, odlučuje o mjestu i vremenu održavanja;

c) utvrđuje prijedlog Statuta te njegovih izmjena i dopuna;

d) priprema i predlaže planove rada, financijske planove, završni račun i sl. i brine se o njihovu izvršavanju;

e) brine se o organizaciji i radu sekcija i podružnica, kojima daje sugestije i odobrava planove rada;

f) imenuje i razrješuje dužnosti članove uredništava izdanja, odbora, povjerenstava i sl.;

g) u suradnji s voditeljima sekcija organizira tematske skupštine, savjetovanja, predavanja, humanitarnu pomoć, izdanja i ostalo u skladu s ciljevima i zadacima Pokreta;

h) donosi Odluku o adresi Pokreta;

i) obavlja sve ostale poslove u skladu s planovima, ovim Statutom i odlukama donijetim na Glavnoj skupštini, kojoj odgovara za svoj rad.

Članak 24.

Mandat članova ravnateljstva traje četiri godine, a nakon toga vremena isti članovi mogu biti ponovno birani.

Ako član Pokreta ne obavlja svoje obveze u skladu s odredbama ovoga Statuta, Ravnateljstvo može pokrenuti postupak za njegov opoziv. Odluka o pokretanju postupka donosi se većinom glasova svih članova Ravnateljstva. Na odluku Ravnateljstva, član Ravnateljstva ima pravo prigovora. Konačnu odluku o opozivu donosi Glavna skupština.

Za određene poslove, koje je potrebno obaviti stručno i učinkovito, Ravnateljstvo može osnivati posebne odbore i povjerenstva u koje osim članova Pokreta mogu biti imenovani i nečlanovi.

Članak 25.

Administraciju Pokreta vodi tajnik, koji se bira između članova Ravnateljstva.

Ravnateljstvo može odlučiti da tajnik i rizničar imaju pomoćnike – stručne djelatnike, s kojima se sklapa ugovor o obavljanju pojedinih poslova ili se primaju u radni odnos u skladu s propisima. Plaću takvim djelatnicima utvrđuje Ravnateljstvo u skladu sa zakonskim propisima i kolektivnim ugovorima.

Tajnik, odnosno rizničar (kao i njihovi stručni suradnici: poslovni tajnik i blagajnik i sl.), za svoj rad odgovaraju Ravnateljstvu i Glavnoj skupštini.

Članak 26.

Tajnik Ravnateljstva ujedno je i tajnik Pokreta, a posebna mu je dužnost organizirati rad u prostorijama Pokreta; obavljanje – uz pomoć stručnih suradnika – svih administrativnih i financijskih poslova, te čuvanje dokumentacije Pokreta.

Ako Ravnateljstvo odluči, tajnik može biti naredbodavac za ostvarenje financijskoga plana, čuvar pečata i izvršitelj svih važnijih odluka Glavne skupštine i Ravnateljstva.

Članak 27.

Nadzorni odbor bira i razrješuje Glavna skupština, a predsjednika biraju  članovi između sebe.

Zadaća je Nadzornog odbora obavljanje nadzora nad zakonitošću rada Pokreta i svih njegovih tijela, ukjjučujući i Glavnu skupštinu. S tim u svezi:

a) nadzire primjenu i provođenje Statuta i drugih akata Pokreta i odluka Glavne skupštine;

b) nadzire cjelokupno materijalno i financijsko poslovanje;

c) pregledava završni račun i podnosi izvješće Glavnoj skupštini, odnosno Ravnateljstvu;

d) može na zahtjev Ravnateljstva ili Glavne skupštine pregledati rad bilo koje skecije ili podružnice Pokreta.

Predsjednik Nadzornog odbora ima pravo biti nazočan na sjednicama Ravnateljstva i pojedinih odbora i Povjerenstava.

O prijedlogu Nadzornog odbora odlučuje Ravnateljstvo, odnosno Glavna skupština.

Članak 28.

Predsjednik Pokreta, kojega Glavna skupština bira u skladu s člankom 19., st. 3. ovoga Statuta, ujedno je i predsjednik Ravnateljstva te ima ova prava i obveze:

a) brine se o izvršenju odluka i zaključaka Glavne skupštine;

b) daje upute za provođenje odluka i zaključaka Glavne skupštine i Ravnateljstva;

c) nadzire rad tajništva i blagajnu Pokreta;

d) predstavlja i zastupa Pokret pred drugim pravnim i fizičkim osobama;

e) naredbodavac je za financijsko poslovanje Pokreta;

f) saziva sjednice Ravnateljstva i Glavne skupštine;

g) obavlja i druge poslove koje mu povjeri Ravnateljstvo ili Glavna skupština.

U slučaju spriječenosti predsjednika zamjenjuje dopredsjednik, tajnik ili član Ravnateljstva kojega ono odredi većinom glasova.

Predsjednik može opunomoćiti drugu osobu iz reda članova Pokreta ili izvan da zastupa Pokret pred mjerodavnim tijelima vlasti, suda ili uprave – kako za pojedinačne radnje tako i za opće.

Ako Ravnateljstvo iz bilo kojega razloga ostane bez predsjednika, njegovu ulogu preuzima dopredsjednik ili član Ravnateljstva izabran dvotrećinskom većinom glasova svih članova Ravnateljstva do novog zasjedanja Glavne skupštine.

Predsjednik ili njegov zamjenik za svoj rad odgovaraju Ravnateljstvu i Glavnoj skupštini.

VIII. IMOVINA I FINANCIJE

Članak 29.

Pokret i njegove podružnice mogu imati nepokretnu i pokretnu imovinu te novac. Izvori te imovine mogu biti: a) članarina i upisnina; b) prilozi, nasljedstva, pokloni; c) primitci ostvareni djelatnošću Pokreta (od knjiga, časopisa, priredaba i sl.); d) potpore ministarstava, humanitaraih organizacija i sl.; e) ostali izvori sukladno zakonu. Imovina Pokreta služi isključivo za obavljanje djelatnosti i ostvarivanje ciljeva u skladu sa Zakonom i ovim Statutom.

Ako Glavna skupština ne odluči drukčije, članarina i upisnina uplaćuju se kao dobrovoljni prilozi članstva, tj. obvezu plaćanja nemaju oni članovi koji materijalno slabije stoje.

Cjelokupna materijalna i financijska sredstva Pokreta vode se u skladu s propisima, o čemu se brine Ravnateljstvo, a posebice tajništvo koje uz pomoć poslovnog tajnika i blagajnika vodi evidenciju, prikuplja dokumentaciju, obavlja likvidaturu i proknjižava promjene u skladu s propisima o knjigovodstvu.

Rizničar (odnosno poslovni tajnik i blagajnik) je dužan redovito ispunjavati obveze izrade financijskih izvještaja koje, prije dostavljanja mjerodavnim financijskim tijelima u skladu sa Zakonom, podnosi na odobrenje Ravnateljstvu, a o poslovnim rezultatima izvješćuje i Glavnu skupštinu, Nadzorni odbor i druga tijela unutar i izvan Pokreta, koja u skladu sa Zakonom i ovim Statutom imaju pravo uvida u financijsko poslovanje Pokreta.

Članak 30.

Za obavljanje administrativno-tehničkih i financijskih poslova Ravnateljstvo može osnovati posebnu stručnu službu s potrebnim brojem odgovarajućih djelatnika.

Za rad stručne službe Ravnateljstvo je dužno osigurati sredstva.

Stručna služba za svoj rad odgovara Ravnateljstvu i Glavnoj skupštini.

Obavljanje pojedinih stručno-administrativnih, financijskih, pomoćnih ili drugih poslova koji se ne mogu ili nije ekonomično obavljati u okviru Pokreta, Ravnateljstvo može povjeriti stručnoj službi druge organizacije, ili njihovo obavljanje može osigurati ugovorom.

PRESTANAK RADA POKRETA

Članak 31.

Pokret prestaje postojati ako Glavna skupština to odluči dvotrećinskom većinom glasova i u drugim slučajevima propisanim zakonom.

Likvidatora bira i opoziva Ravnateljstvo Pokreta.

Prestankom djelovanja Pokreta, sva se njegova imovina raspodjeljuje u skladu s ciljevima Pokreta udrugama, ustanovama ili zakladama koje se zalažu za iste ili slične ciljeve za koje se zalaže Pokret. Odluku o tome donosi Glavna skupština.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 32.

Statut, njegove izmjene i dopune donosi Glavna skupština na prijedlog Ravnateljstva.

Glavna skupština može obvezati Ravnateljstvo da Statut i druge opće akte Pokreta dostavi svim članovima Pokreta.

Članak 33.

Ovaj Statut stupa na snagu i primjenjuje se od dana usvajanja na Glavnoj skupštini Pokreta. Danom stupanja na snagu ovog Statuta, prestaje važiti prethodno donesen Statut od 11. siječnja 1998.

U Zagrebu, 25. ožujka 2015.

PREDSJEDNICA HRVATSKOGA POKRETA

ZA ŽIVOT I OBITELJ:

KATARINA MAJSAK, dipl. pedagog